»...Stoga budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, gradu na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosne granice i drugih koristi…ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali«

Ovaj važni dokument u originalu zapisan na latinskom jeziku nazvan Zlatna Bula, izdan od strane ugarsko – hrvatskog kralja Bele IV označio je početak nesmetanog, političkog i ekonomskog razvoja grada podno Medvednice. Svo vrijeme svog postojanja od tih najranijih dana do danas grad Zagreb unatoč svim povijesnim izazovima i prostornim determinantama koje nameće pojam predziđa kršćanstva postojano čuva tradicije jednog razvijenog srednjoeuropskog grada. Stjecajem povijesnih okolnosti, Zagreb je bio usko povezan za Bečom i Peštom, gradovima s kojima istina nije uvijek bio u idiličnim odnosima, a koji su ga ako ništa drugo nagnali da razvije vlastiti autohtoni karakter.

Danas možemo s neskrivenim zadovoljstvom reći kako je i unatoč svih tih izazova Zagreb zadržao i razvio svoju posebnost i potencijal, što danas potvrđuje i brojka od gotovo milijun stanovnika, i razvijene političke i ekonomske funkcije glavnog grada novostvorene samostalne Republike Hrvatske. Zagreb je grad spomenika od kojih svaki ponaosob dokumentira pojedine dionice njegova povijesnog razvoja. Ipak, neki su pojmovi poput Griča ili Kaptola ključni u formiranju grada Zagreba. Ova dva nekada žestoko sukobljena naselja oko čijeg su odnosa nastale mnoge priče s manje ili više povijesnog utemeljenja, bile su osnova nastanka grada kakvog danas poznajemo.

Medvedgrad, povijesna utvrda izgrađena na obroncima Medvednice ponad grada još je jedno od takvih mitskih mjesta povijesnog razvoja Zagreba. Danas poznat kao mjesto spomeničkog kompleksa Oltar domovine, ta je utvrda nastala u 13. stoljeću (izvori kažu između 1249. i 1254.) kao utočište ugarskih i hrvatskih velikaša, nakon još jedne u nizu provala Tatara. U tom svojevremeno jednom od najvećih burgova u Hrvatskoj, svoj je život 1472. završio Ivan Česmički, u povijesti poznatiji kao Janus Pannonius, pjesnik i slavonski ban i najveći lik ugarskog humanizma.  Danas je Medvedgrad s kojeg puca izuzetno dojmljiv pogled na Zagreb, omiljeno odredište planinara i izletnika. Njegova pozicija, a osobito uloga koju je stoljećima imao te simbolika koju ima i danas, bili su presudni da ovaj Rotary klub preuzme upravo ime Medvedgrad.